Neugebauer, braća
Jedan od začetnika stripa u našoj zemlji Walter Neugebauer bio je član slavne prijeratne zagrebačke trojke autora Maurović/Fuis/Neugebauer, koja je dala najveći doprinos stvaranju našeg domaćeg stripa. Rođen 1921. godine u Tuzli, još kao dijete preselio se sa roditeljima u Zagreb, gdje mu je otac otvorio fotografsku radionicu.
Sa četrnaest godina počeo je surađivati u dječjem prilogu zagrebačkih Novosti. Za redakciju Oka, koja se nalazila u zgradi u kojoj se nalazilo i uredništvo Novosti, nacrtao je iste, 1935. godine svoje prve stripove “Gusarsko blago” i “Nasredin Hodža” po scenarijima starijeg brata Norberta (rođ. 1917.) Još kao srednjoškolac Walter je počeo surađivati i crtati stripove u Mickey stripu, za koji su radili naši velikani stripa Andrija Maurović i poznati zagrebački reporter i scenarist stripova Franjo M. Fuis. U Mickey stripu započeo je Neugebauerov omiljeni komični strip “Hans i Bimbo”. Walter se nakon nekog vremena porječkao s kolegama u redakciji i sa samo osamnaest godina odlučio pokrenuti vlastiti list. Zajedno s bratom Norbertom predložio je “seljačkoj tiskari” da financira njihov strip-zabavnik Veseli vandrokaš. Vjerojatno su se i braća iznenadila kada su izdavači bez sustezanja odlučili da u projekt njihova Vandrokaša ulože novac i list je krenuo.
Walter Neugebauer je već s devetnaest godina uz rad na stripu bio i tehnički urednik dnevnika Zagrebački list. Za vrijeme rata na jedvite jade uspio je izmoliti dozvolu za objavljivanje Zabavnika, u kojem su tada uz “crvenog” Maurovića koji je poslije otišao u partizane, stripove crtali poznati slikar Albert Kinert i Ferdo Bis. Scenaristi Zabavnika bili su Walterov brat Norbert, Marcel Čukli, Žrnovački i Franjo Fuis, koji je kasnije poginuo u otetom avionu prilikom bijega u partizane. Neposredno nakon oslobođenja Neugebauer se bavio angažiranim crtanim humorom u tjedniku Kerempuh, a počeo je raditi i na crtanom filmu. Radi propagandni crtić Svi na izbore, a zatim Kerempuh, koji je uređivao Fadil Hadžić, u okviru svoje redakcije pokreće rad na 21-minutnom crtanom filmu Veliki miting, čiji je glavni crtač i režiser bio Walter Neugebauer.
Nakon toga, Walter Neugebauer radi crtiće za privrednu propagandu u agenciji Interpublic. Kada se ustanovilo da Interpublic nije registriran za proizvodnju filmova, Walter 1958. godine odlazi u München da bi tamo ostao do danas. Za njemačkog izdavača Rolfa Kauku počinje raditi stripove od kojih su najpoznatiji “Fix i Foxi” te “Tom i Malo Medvjeđe Srce”. Do 1972. godine Neugebauer je tehnički direktor kod Kauke, a zatim kao slobodni umjetnik radi za razne nakladnike. Crta stripove ali usporedo radi i animirane filmove. Neugebauer je dao izvanredan doprinos stvaranju naše devete umjetnosti.
Isprva pod utjecajem Disneyja, njegov dotjerani crtež kao i likovi postupno se izdvajaju originalnošću. Neugebauer je kreirao nekoliko stripova koji u okviru vremena u kojem su nastali predstavljaju iznimno dostignuće. To su na primjer Hans i Bimbo u “Tarzanovim stopama” i neke druge pustolovine tih junaka, zatim “Gladni kralj”, “Patuljak Noski” i “Priča o čarobnom grahu”. Od Neugebauerovih realističkih stripova izdvajaju se njegov “Otok izgubljenih brodova” po romanu Aleksandra Beljajeva i “Winetou”, rađen po poznatom omladinskom westernromanu Karla Maya.
Neno, sin Waltera Neugebauera, rock-pionir, vjerojatno je prvi zagrebački teddy boy.
- anonim.