1960.

  • Pobednik pulskog festivala je film “Deveti krug” Franceta Štiglica po scenariju Zore Dirnbach, sa Dušicom Žegarac i Borisom Dvornikom u glavnim ulogama.
  • Jugosloveni postigli svetski rekord u sklapanju brakova: 12,9 brakova na svakih 1000 stanovnika.
  • U Jugoslaviji ima oko 20.000 TV-prijemnika. Radio-industrija Zagreb započinje proizvodnju domaćih televizora.
  • Pokrenuta devizna reforma. Predviđa se da će proces liberalizacije deviznog režima teći postepeno i u etapama. Po prvi put moguće je držati devize na privatnom kontu, uz početni ulog od deset dolara.
  • Pokrenut je Međunarodni jazz festival u Ljubljani, koji će kasnije postići svetsku reputaciju, kao i festival Melodije Jadrana koji će prerasti u Splitski festival, najvažniji yu-festival lakih nota.
  • NIN za iduću godinu predviđa proizvodnju 9.000 motora, 10.000 automobila, 50.000 bicikala i 24.000 mašina za šivanje.
  • Omiljena zabava Jugoslovena je radio, potom bioskop, igranke i koncerti zabavne i narodne muzike.
  • Fudbalska reprezentacija osvaja zlatnu medalju na Olimpijadi.
    1959.

  • Najpopularnija emisija naših radio-stanica “Mikrofon je vaš” Radio Zagreba i Radio Beograda emituje se subotom uveče od 20h.
  • U Zagrebu izlazi časopis Razlog. Pojava nove generacije pisaca.
  • Od proglašenja FNRJ do kraja 1959. objavljeno je više od 110.000 knjiga prevedenih sa stranih jezika.
    1958.

  • Prvi put posle 1938. održani opšti izbori za članove nove Savezne skupštine i republičkih parlamenata. Odlukom nove Savezne narodne skupštine, kojom je 23. 3. predsedavao Petar Stambolić, Tito ponovo izabran za Predsednika Republike.
  • Ljubljana broji 152.000 stanovnika, Zagreb 585.000, Beograd 680.000, Sarajevo 183.000, a Skopje 185.000.
  • Pokrenut Festival Opatija.
  • VUS objavljuje anketu sprovedenu među srednjoškolcima prema kojoj je na pitanje “odobravate li seksualni život pre braka” 39% odgovorilo sa “da”, a 32% sa “ne”. Po rezultatima iste ankete, najmilija zabava 33% ispitanika je čitanje, 29% opredelilo se za ples, za film 21%, sport 19%, pozorište 17% i za muziku 12%. Kao gorljive želje srednjoškolaca nabrojani su: biblioteka (35%), vespa (28%), tv (17%) i slika (1%).
  • U štampi se vode intenzivne rasprave o ukidanju privatne lekarske prakse. Diskutuje se o legalizaciji pobačaja i kontracepciji.
  • Umetnička grupa Gorgona.
  • Na izgradnji autoputa Bratstvo-Jedinstvo učestvovala i brigada Polet, sastavljena od zagrebačkih švercera, preprodavača i svih koji su “prkosili zakonu”.
  • Televizija Beograd počela da emituje redovan TV-program od 23. 8., a Televizija Ljubljana od 11. 10. Zajednički jugoslovenski program otpočeo je na Dan republike iste godine.
    1957.

  • Roman Vladana Desnice “Proljeća Ivana Galeba”.
  • Likovna grupa Mediala stvara fantastičko-figurativni nadrealizam, a naivna umetnost ponovo je predmet interesovanja.
  • Ukinute vize za ulazak stranaca u zemlju. Istovremeno, granice se otvaraju za građane koji odlaze na rad u zapadne zemlje.
  • Prve Podravkine krem supe u kesicama.
  • Umire Moša Pijade.
    1956.

  • Održan sastanak Tita, Nehrua i Nasera na Brionima i izrađena deklaracija u kojoj je osuđena podela sveta na blokove i predložena miroljubiva i aktivna koegzistencija među narodima.
  • Zagrebačka industrija izbacila svoj najnoviji proizvod, “Moped”.
  • Jugoton počeo sa izdavanjem long play ploča. Ploče imaju 8 pesama sa po 12 minuta muzike po strani. Cena: 1.500 din. Proizvedeno 7 ploča sa narodnom, a 5 sa “lakom” i “ozbiljnom” muzikom.
  • Završen generalni projekat kanala Dunav-Tisa-Dunav.
  • Izmene u strukturi stanovništva: svaki četvrti stanovnik preselio se u novu sredinu. Beograđani u Beogradu čine 26% stanovništva, dok u Zagrebu živi 30% Zagrepčana. Najveći broj doseljenika je u Srbiji, a najviše ljudi se iselilo iz Crne Gore.
  • Na Tašmajdanu gostuje italijanski “luna park” — prvi džuboksi i rock‘n’roll ploče u Beogradu.
  • U Novom Sadu pokrenuto Sterijino pozorje, smotra najboljih jugoslovenskih dramskih tekstova i pozorišnih predstava.
  • “Doživljaji Nikoletine Bursaća” Branka Ćopića.
  • Tito putuje u SSSR, gde potpisuje Moskovsku deklaraciju kojom je prihvaćena mogućnost različitih putova u socijalizam.
  • U Puli nagrađen film “Ne okreći se sine” u režiji Branka Bauera, po scenariju Branka Bauera i Arsena Diklića, u produkciji Jadran filma.
  • Radio Zagreb emituje prve eksperimentalne televizijske emisije. Na Dan republike otpočinje redovni TV-program u Jugoslaviji.
    1955.

  • Poseta sovjetske delegacije na čelu sa Nikitom Hruščovim.
  • Tokom posete Indiji Tito razgovara sa premijerom Nehruom.
  • Održan prvi filmski festival u Puli. Nagrada Arena u iznosu od 300.000 dinara sa zlatnom medaljom dodeljena je Františeku Čapu za film “Trenuci odluke”. 10 predstava videlo je 110.000 posetilaca.
  • Uvođenjem ultrakratkih talasa stvorena nacionalna radio-mreža.
  • Prva NIN–ova nagrada kritike od 500.000 dinara dodeljena Dobrici Ćosiću za roman “Koreni”.
  • Prva značajnija knjiga lirike na albanskom jeziku — “Për ty” (“Za tebe”) Esada Mekulija.
  • Umire Tin Ujević.
  • Premijere filmova “Djevojka i hrast” Kreše Golika, “Milijuni na otoku” Branka Bauera, “Jubilej gospodina Ikla” Vatroslava Mimice, “Ešalon dr M.” Žike Mitrovića te “Dva zrna grožđa” Puriše Đorđevića.
  • Izložba Henrija Mura u Zagrebu i Beogradu.
  • Prva zagrebačka izložba Miće Popovića.
  • “Glorija” Ranka Marinkovića u režiji Bojana Stupice.
    1954.

  • Utvrđena saglasnost između vlada Italije, Velike Britanije, SAD i Jugoslavije o Slobodnoj tršćanskoj teritoriji.
  • Novosadskim dogovorom utvrđena zvanična upotreba srpsko-hrvatskog književnog jezika.
  • Objavljena “Prokleta avlija” Ive Andrića. “Poštovana deco” Duška Radovića, označava početak novog književnog pristupa deci.
  • U Zagrebu pokrenut Plavi vjesnik, nedeljnik na čijim se stranicama, uz kvalitetan uvozni, neguje i domaći strip (Maurović, Neugebauer, Radilović, Beker, Dovniković).
    1953.

  • Inauguracijom Meštrovićevog spomenika u Njujorku obeležena desetogodišnjica ustanka u Varšavskom getu.
  • Jugoslovenska književnost ima svoju prvu promociju na Zapadu publikovanjem prevoda knjige Ive Andrića “Na Drini ćuprija” u Berlinu i Cirihu.
  • Pod patronatom Milovana Đilasa pokrenut časopis Nova misao, koji uređuje Skender Kulenović. Beogradski studenti pokreću list Vidici.
  • U Sloveniji polemike između tradicionalista i modernista. Modernističku struju zastupa teoretičar kulture Taras Kermauner.
  • Kulturna rubrika NIN-a daje značajnu podršku novim umetničkim strujanjima. Ističu se kritički i polemički prilozi Borislava Mihajlovića-Mihiza.
  • Otvoreno Zagrebačko dramsko kazalište, kasnije kazalište Gavella.
    1952.

  • Na VI kongresu Komunističke partije Jugoslavije u Zagrebu, KPJ postaje Savez komunista Jugoslavije.
  • Kraj socrealizma: referat Miroslava Krleže na III kongresu Saveza književnika Jugoslavije u Ljubljani, teorijski obračun sa dogmatskim shvatanjem književnosti, likovne umetnosti i muzike.
  • Jedan dolar vredi trista dinara.
  • U produkciji Triglav filma snimljen “Kekec” Jožeta Galea, prvi jugoslovenski igrani film namenjen deci.
  • Objavljen “Stranac” Albera Kamija. Prevedeni “Spleen Pariza” i “Cveće zla” Šarla Bodlera, “U traganju za izgubljenim vremenom” Marsela Prusta i “Smrt u Veneciji” Tomasa Mana. Otvaranje prema Zapadu potvrđuje izložba savremene francuske umetnosti održana u Beogradu, Zagrebu, Ljubljani i Skoplju.
  • Kampanja protiv džeza. NIN: “Džez utiče na animalna osećanja.”
  • Za najbolje domaće filmove proglašeni su: “Bakonja fra Brne”, “Na svojoj zemlji”, “Kekec”, “Crveni svet”, “Sofka”, “Slavica”, “Živjeće ovaj narod”, “Čudotvorni mač”, “Poslednji dan” i “Barba Žvane”.
  • Objavljen prvi makedonski roman “Selo za sedumte jaseni” Slavka Janevskog.
    1951.

  • Lutkarski film “Pionir i dvojka” u režiji Ljubiše Jocića nagrađen zlatnom medaljom u Veneciji kao najbolji film za decu.
  • Objavljeni prevodi Sartra, Štajnbeka, Milera i Tomasa Mana.
  • Propagandni rat protiv “bugi-vugija”: ples je okarakterisan kao ekscentričan, vulgaran i dekadentan, ali njegovu popularnost kod mladih, koji su hrlili u dansing-sale, niko ne poriče.
  • Izložba Petra Lubarde u Beogradu označila definitivan raskid sa “objektivnom likovnom umetnošću”.
  • Dobrica Ćosić objavljuje roman “Daleko je sunce”. Raskid s prikazivanjem partizana kao idejnih monolita.
  • Proizvedena prva domaća pisaća mašina. Ćirilična ili latinična slova zamenjuju se u roku od trideset sekundi.
  • NIN: “Opasnost za našu omladinu: u Beogradu za kratko vreme rastureno preko 100.000 primeraka stripa i petparačke literature.”
  • Osnovano preduzeće za proizvodnju crtanih filmova Duga film. Ukinuto 1952. godine, nakon pet uspešnih crtića braće Neugebauer u Diznijevom maniru.
  • Nove likovne tendencije: hvatanje priključka sa posleratnim avangardnim tokovima. Zagrebačka grupa Exat 51 suprotstavlja socrealističkom konceptu geometrijsku apstrakciju.