Polet

Tjedne novine SSO Hrvatske, u pravom su smislu označile prekretnicu na jugoslavenskoj medijskoj sceni i pokazale da drukčije mišljenje uistinu može biti i medijski i svakako drukčije od dotadašnjeg tiska. Polet počinje izlaziti 1970ih, a glavni mu je urednik tada bio Nino Pavić. No, prava promjena počinje tek dvije godine kasnije, kada na čelo lista dolazi Zoran Franičević, legenda hrvatskog autorskog novinarstva i najluđi mladi urednik te generacije. Polet pod njegovim vodstvom odbacuje sve okvire dotadašnjih omladinskih šablona i postaje novina koja se furala na sve što je različito od ideoloških referata. Polet u grafičkom smislu postaje nešto posve drugo od onog što je do tada bilo viđeno, promovira ne samo drukčije novinarstvo, već i novi val i nove bendove (Azru, Haustor, Idole itd.), u suradnji s Kulušićem i Lapom; “Novi kvadrat” (strip) ima u njemu svoje prve objavljene radove, a i novi fotografski rakursi (Vesović, Posavec i drugi) pretvaraju novinsku fotografiju u nešto što nije samo privjesak teksta. Polet donosi brojna autorska novinarska imena (od kojih mnogi i danas pišu) i izdiže se u neslućenu medijsku atrakciju, sve dok Franičević ne bude smijenjen, a novina polako zaštopana da bi se ponovo digla u drugoj polovici 1980ih, nakon što je odbačen pristisak CK-a na novinare i uređivačku politiku. Zadnji glavni urednik Poleta bio je Ivan Buljan.

Pod snažnim medijskim burama koje je proizveo Polet (ponekad je imao nakladu i do osamdeset tisuća primjeraka), kreću i druge omladinske novine, podižući razinu mišljenja i govora u mnoge zatvorene i zapečaćene prostore. Tako se u Ljubljani izdiže Mladina s temama oko ljudskih prava i pitanja o JNA (Janša je poslije smijenjen na omladinskom kongresu u Novom Mestu, ali politika Mladine je ostala uglavnom ista), u Beogradu se pojavljuje NON (Nove omladinske novine) koje sjajno vodi Grujica Spasović (kasniji glavna urednica Duge i novina Danas), a u Sarajevu Naši dani, itd.

  • Marijan Grakalić