Dubrovačke ljetne igre

Jedan od zaštitnih znakova Jugoslavije na svjetskom tržištu kulture. Osnovane su 1950. na inicijativu Branka Gavelle i Marka Foteza, a od 1954. održavale su se pod pokroviteljstvom Josipa Broza Tita. U Dubrovnik su dolazili Herbert von Karajan, Peter Brook, Svjatoslav Richter, Marlon Brando, Orson Welles, egipatski predsjednik Gamal Abdel Naser, a nastupali su najglasovitiji svjetski sastavi poput mađarskoga simfonijskog orkestra, berlinske, češke i moskovske filharmonije, tu su bili Virtuosi di Roma, londonski kvartet Amadeus, torinski simfonijski orkestar RAI-a, Die Wiener Solististen, ansambl violinista moskovskog Boljšoj teatra, njujorški kvartet Juilliard, Philadelphia String Quartet i dr.

Samo na Igrama 1979., sudjelovalo je 2376 umjetnika (ukupno 24.247 noćenja!), održane su 104 priredbe, a najatraktivnije događaje prenosile su radijske i televizijske stanice iz SAD, Francuske, Italije, Španjolske, Belgije, SSSR-a, Grčke, skandinavskih zemalja… Srž golemog uspjeha Dubrovačkih igara (kao uostalom i drugih sličnih manifestacija poput MBZ-a ili FEST-a) bila je u tome što se SFRJ željela kroz kulturu afirmirati u svijetu, istaknuti svoju nezavisnu poziciju između socijalističkog Istoka i kapitalističkog Zapada, i u tome, očito, uspijevala.

  • anonim.